Rad u Njemačkoj preko zapadnobalkanske regulative: 50.000 mjesta, ali ne odjednom
Njemačka i dalje drži otvorena vrata za radnike iz Bosne, Srbije, Kosova, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije — 50.000 odobrenja godišnje, za bilo koje zanimanje, bez priznavanja diplome. Kvota se, međutim, dijeli po mjesecima i po državama, pa mjesto zna nestati prije nego stigneš do reda.
Zapadnobalkanska regulativa (Westbalkanregelung) je pravilo koje građanima šest zemalja regiona omogućava da dobiju radnu vizu za Njemačku bez obzira na to imaju li priznatu školsku ili stručnu spremu. Uslov je konkretna ponuda posla od njemačkog poslodavca, plata i uslovi rada kakve bi imao i domaći radnik na istom mjestu, te saglasnost Zavoda za zapošljavanje. Godišnje se izdaje do 50.000 saglasnosti. Ono što se rijetko spominje jeste da se taj broj ne troši kako ko stigne: podijeljen je po mjesecima i po državama. Kad se mjesečna kvota za jednu zemlju popuni, ostali zahtjevi čekaju sljedeći mjesec, čak i ako su predati ranije. Prošle godine je cijela godišnja kvota bila potrošena početkom decembra, a novi zahtjevi su se mogli predavati tek od januara. Od juna 2024. postupak je znatno bolji nego ranije. Poslodavac sada može tražiti prethodnu saglasnost Zavoda za zapošljavanje još prije nego ti zakažeš termin u ambasadi. Time je nestala lutrija oko termina koja je godinama bila glavni problem, a čekanje se skratilo na nekoliko sedmica. Ako ti poslodavac kaže da o tome ništa ne zna, pokaži mu ovo — njemu je to jedan zahtjev preko interneta. Papiri koje ambasada traži su svugdje slični: pasoš s najmanje devet mjeseci važenja, fotografije ne starije od šest mjeseci, potvrda o radnom odnosu ne starija od šest mjeseci, putno zdravstveno osiguranje za prvih 90 dana i taksa od 75 eura, u gotovini i tačno odbrojana. Za poslove u zdravstvu traži se njemački na nivou B1. Ko ima preko 45 godina, mora dokazati da će imati od čega živjeti u penziji. Obrada traje od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. Ambasade izričito mole da se prva tri mjeseca ne raspituješ o statusu — upiti samo usporavaju rad. U ovom trenutku zaostatak imaju Kosovo i Albanija, dok se zahtjevi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije obrađuju uredno. Jedna stvar zbog koje ovo vrijedi pratiti: u koalicionom sporazumu stoji namjera da se kvota prepolovi, sa 50.000 na 25.000 godišnje. Konkretan datum još nije određen i pravila se do tada ne mijenjaju, ali ko planira ovaj put, bolje mu je da ne odgađa. I na kraju, ono što ponavljam u svakoj emisiji: termin u ambasadi se ne kupuje. Zahtjev se predaje preko zvaničnog servisnog centra, a svako ko ti nudi "siguran termin" uz naknadu od nekoliko stotina eura prodaje ti nešto što ne posjeduje. Ako si već naletio na takvu ponudu, javi mi — takve slučajeve skupljam.
